16 – Egipatski razlomci
Pod Egipatskim razlomkom se podrazumeva jedinični razlomak, dakle razlomak oblika 1/n, gde je n prirodan broj. Interesantno je da se bilo koji razlomak manji od 1 može predstaviti kao suma različitih Egipatskih razlomaka; traženu konstrukciju (algoritamskog tipa) demonstrirao je čuveni Leonardo iz Pize, zvani Fibonači, još 1202. godine. Ovaj algoritam ponovo je otkrio u 19. […]
15 – Primena Teorije verovatnoće u razrešenju neobičnog troboja
Neobičan troboj je čuveni problem o trojici revolveraša koji svoj nesporazum rešavaju u troboju pucajući jedan u drugog (po izboru) u redosledu koji je unapred određen žrebom. Zadatak pripada oblasti Teorije verovatnoće i svoje mesto u istoriji popularne matematike obezbedio je neočekivanim ishodom troboja (u teorijskom smislu). Dodatak: Zadaci za rešavanje, Matematičke zanimljivosti, Matematički humor
14 – Primena grafova u rekreativnoj matematici
Grafovi imaju veliku primenu za modeliranje raznih tipova relacija i procesa u kompjuterskim naukama, matematici, hemiji, fizici, društvenim naukama, lingvistici, biologiji, itd. Mnogi praktični problemi mogu se predstaviti pomoću grafova. U ovom izdanju pokazuje se kako se i problemi rekreativne matematike mogu efikasno i elegantno rešavati pomoću grafova. Dodatak: Zadaci za rešavanje, Matematičke zanimljivosti, Matematički […]
13 – Zadatak o čoveku i lavu u kružnoj areni
Zadatak o lavu i čoveku iz 1932. spada u red onih zadataka iz oblasti zanimljive matematike koji je privukao veliku pažnju matematičara. Čitavih 25 godina vladalo je mišljenje da čovek ne može umaći lavu, a onda je Abram S. Bezikovič, profesor sa Univeziteta u Kembridžu, dao dokaz da čovek može da izbegne susret sa lavom. […]
12 – Mebijusova traka
Mebijusova traka je vrsta neorijentisane površi koja se dobija uvrtanjem pravougaone trake za 180 stepeni. Neobične osobine neorijentisanih površi poslužile su za sastavljanje mnogih lepih zadataka, ali je Mebijusova traka našla veliku primenu i u naučnim disciplinama, umetnosti, inženjerstvu, literaturi, muzici. Dodatak: Zadaci za rešavanje, Matematičke zanimljivosti, Matematički humor
11 – Binarni brojevi i problemi merenja
Binarna algebra je od fundamentalnog značaja za moderne kompjutere i matematičku logiku. U ovom prilogu pokazujemo kako se brojevi sa osnovom 2 i 3 mogu korisno upotrebiti za rešavanje jedne klase matematičkih zadataka. Dodatak: Zadaci za rešavanje, Matematičke zanimljivosti, Matematički humor
10 – Lojdova slagalica „15“
Lojdova slagalica je igračka koja se sastoji od 15 pločica numerisanih brojevima od 1 do 15 razmeštenih nasumice u kutiji sa 4 x 4 = 16 polja (kvadrata) koje treba pomeranjem dovesti u strogo rastući poredak 1,2,…,15. Pre sto godina ova slagalica je potpuno okupirala ljude u Evropi i SAD i impresionirala matematičare. Rešivost ove […]
9 – Kardano, Kineski prstenovi i Teorija kodiranja
Đirolamo Kardano, jedan od za vodećih svetskih naučnika 16. veka, bio je prvi koji je izučavao vrlo staru zagonetku-igračku Kineski prstenovi, i danas prisutnu na svetskom tržištu igračaka. Pri rešavanju ove zagonetke neophodna je primena inverznog rekurzivnog postupka, vrlo slično kao kod Hanojske kule. Na veliko iznenađenje, postoji neverovatna koincidencija između rešenja zagonetke sa prstenovima […]
8 – Hanojska kula
Vrlo stara igračka-premeštaljka Hanojska kula sastoji se od 3 vertikalna klina i izvesnog broja diskova različitog prečnika. Potrebno je pod određenim pravilima prebaciti sve diskove na jedan od preostala dva klina. Ova igračka je bila veoma čest predmet izučavanja u matematici i programiranju (rekurzivnih postupaka). Dodatak: Zadaci za rešavanje, Matematičke zanimljivosti, Matematički humor
7 – Varijacije na Fibonačijevu temu
Kod Fibonačijevog niza svaki član (osim prva dva) jednak je zbiru prethodna dva člana. Fibonačijev niz poseduje vrlo interesantne i lepe osobine, a što je još važnije, ispostavilo se da je ovaj niz veoma koristan u mnogim oblastima matematike, ali i u drugim naučnim disciplinama, kao što su fizika, hemija, biologija, kompjuterske nauke, arhitektura, teorija […]